Zakon o Gradu Rijeci

Aktualni ustroj lokalne i županijske samouprave uveden 1992. godine jedan je od glavnih generatora trenutnog odnosa snaga u hrvatskom bolesno centraliziranom društvu. Osnovni cilj tadašnje reforme bilo je kreiranje jednog hrvatskog velegrada - metropole, umjesto prijašnje policentrične strukture zemlje s 4 makroregionalna središta. Istodobno je osnovano i čak 20 županija podjednake veličine kako bi se razbile prirodne regije te izmiješalo ruralno s urbanim s ciljem amortizacije loših HDZ-ovih rezultata u urbanim sredinama.

Problemi: Riječko zaleđe, lučka uprava, suradnja Grad - Županija

Grad Rijeka, (ex općina Rijeka) jedan je od najvećih gubitnika sadašnjeg ustroja lokalne i regionalne samouprave. Osim što je njime izgubila zaleđe i mogućnost širenja, izgubila je i funkciju jednog od 4 makroregionalna hrvatska centra. Posebnost Rijeke je i u činjenici da Riječani osim zaleđa nemaju ni kontrolu nad velikim dijelovima obale koja nije pod kontrolom lokalne samouprave nego države (Lučka uprava). Istovremeno, Grad Rijeka se nalazi u PG županiji koja je upravno nadređena Gradu ali u stvarnosti slabijih fiskalnih kapaciteta od gradskih što stvara neravnotežu i probleme u suradnji i podjeli nadležnosti.

Rješenje: Regionalni (županijski) status Grada Rijeke

Zakonska inicijativa Liste za Rijeku predlaže da se odnosi Grada Rijeke i PG županije urede na način na koji su uređeni odnosi Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Grad Rijeka treba iskoristiti članak 33. Ustava Republike Hrvatske kojim se većim gradovima zakonom mogu dati ovlasti županije. Specifičnosti geografskog položaja Grada Rijeke te njezine ekonomske važnosti kao najvažnijeg izlaza u svijet Hrvatske ali i dijela Srednje Evrope, zaslužuju da i Rijeka dobije Zakon kojim bi se uredio položaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Rijeke kao regionalnog središta. Na taj način bi ojačali gradski fiskalni kapaciteti. Hrvatska bi u perspektivi osim Zagreba dobila još jedno veliko urbano središte, a poznato je da su upravo velike urbane sredine stvarni pokretači ekonomskog razvoja u svakoj zemlji.

Cilj: Bolja suradnja PG županije i Grada Rijeke

Prijedlog Liste za Rijeku nije uperen protiv PG Županije koja je također opterećena neravnotežom u funkcioniranju u uvjetima u kojima se unutar Županije nalazi Grad financijski jači od ostatka Županije. Županija bi se mogla koncentrirati na rješavanje problema sredina izvan područja Grada Rijeke te decentralizirati upravne odjele ali i svoje sjedište u sredinama poput Opatije, Krka i Gorskog kotara što bi doprinijelo njihovom bržem razvoju i napretku. Zakonski prijedlog Liste za Rijeku predviđa i osnivanje zajedničkog tijela kojim bi se koordinirale zajedničke aktivnosti Grada Rijeke i PG županije i na čijem bi se čelu svakih 6 mjeseci izmjenjivali gradonačelnik i župan. Ovo tijelo bi posebnu važnost i ulogu imalo u koordiniranju zajedničkih projekata i razvojnoj sinergiji Grada Rijeke i općina prstena koje čine njeno prirodno zaleđe.

Kako?

Lista za Rijeku ovim zakonskim prijedlogom želi otvoriti javnu raspravu o modelima rješavanja sadašnjeg neprihvatljivog stanja uređenja lokalne i županijske samouprave, posebno kada je u pitanju položaj našega grada. Jačanjem utjecaja Liste za Rijeku spremni smo po ovom pitanju konzultirati i građane koji bi se o svemu trebali izjasniti na referendumu i tako izvršili pritisak i na nacionalnu razinu vlasti.

ZAKON
O GRADU RIJECI

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se zakonom uređuje položaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Rijeke, sukladno članku 33. Ustava Republike Hrvatske kojim se većim gradovima zakonom mogu dati ovlasti županije.

Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na Grad Rijeku kao jedinicu lokalne samouprave koja ujedno ima položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članak 2.
Grad Rijeka ima položaj županije.

Članak 3.
Grad Rijeka ima Statut.
Statutom Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: Statut), u skladu sa zakonom, se uređuje njegov samoupravni djelokrug, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada njegovih tijela, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga pi¬tanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Rijeke.

II. DJELOKRUG GRADA RIJEKE
Članak 4.
Grad Rijeka u okviru svoga samoupravnog djelokruga obav¬lja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom.
Obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga ureda držav¬ne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i drugih poslova državne uprave utvrđenih posebnim zakonima u Gradu Rijeci povjerava se upravnim tijelima Grada Rijeke.
U obavljanju poslova iz stavka 2. ovoga članka upravna tijela Grada Rijeke imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave suk¬lad¬no zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.

III. USTROJSTVO GRADA RIJEKE
a) Gradska skupština Grada Rijeke
Članak 5.
Gradska skupština Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: Grad¬ska skupština) je predstavničko tijelo građana Grada Rijeke koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Rijeke te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.
Gradska skupština ima 33 člana.
Način rada Gradske skupštine uređuje se poslovnikom Grad¬ske skupštine, u skladu sa zakonom i Statutom.
Gradska skupština ima predsjednika i potpredsjednike, čiji se broj utvrđuje Statutom.
Predsjednik Gradske skupštine i jedan od potpredsjednika mogu svoju dužnost obnašati profesionalno, ako Gradska skup¬šti¬na tako odluči.

Jedan dopredsjednik Gradske skupštine izabire se iz reda autohtone nacionalne manjine koja je priznata Statutom

b) Izvršna tijela Grada Rijeke
Članak 6.
Izvršno tijelo Grada Rijeke je gradonačelnik Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: gradonačelnik)

Članak 7.
Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Rijeku i nositelj je izvršnih poslova u Gradu Rijeci.
Gradonačelnik se bira na neposrednim izborima sukladno zakonu

Članak 8.
Gradonačelnik je odgovoran Vladi Republike Hrvatske za obavljanje poslova državne uprave povjerenih upravnim tijelima Grada Rijeke.

Članak 9.
Gradonačelnik ima dva zamjenika, koji se biraju na način i po postupku kao i grado¬načelnik.
Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti.

Članak 10.
Osobe koje na temelju odluke Gradske skupštine u skladu s odredbama ovoga Zakona dužnost obavljaju profesionalno, ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz rada sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

IV. UPRAVNA TIJELA
Članak 11.
Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Rijeke ustrojavaju se upravna tijela Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: upravna tijela).
Odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela donosi Skupština.

Članak 12.
Upravnim tijelima upravljaju pročelnici.
Pročelnike upravnih tijela koja obavljaju samo poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke, na temelju javnog natječaja imenuje Gradonačelnik
Pročelnike upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga, obavljaju samo poslove državne uprave, na temelju javnog natječaja imenuje Gradonačelnik uz prethodnu suglasnost nadležnog ministra, odnosno ravnatelja državne upravne organizacije.
Pročelnici se imenuju na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na istu dužnost.

Članak 13.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Rijeke pročelnici odgovaraju gradonačelniku i Gradskoj skupštini.
Za obavljanje poslova državne uprave pročelnici iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona odgovaraju gradonačelniku koji u odnosu na njih ima ovlasti predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave.

Članak 14.
Na prava, obveze, odgovornosti i način utvrđivanja plaća služ¬benika i namještenika zaposlenih u upravnim tijelima Grada Rijeke primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju prava i obveze lokalnih službenika i namještenika.

V. MJESNA SAMOUPRAVA
Članak 15.
U Gradu Rijeci se mogu osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave.
Gradske se četvrti i mjesni odbori osnivaju na način i u postupku utvrđenim Statutom.

Članak 16.
Djelokrug, ovlasti i tijela gradskih četvrti i mjesnih odbora uređuju se Statutom, u skladu sa zakonom.

VI. ODNOS GRADA RIJEKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
Članak 17.
Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa.
Ciljevi, uvjeti i oblici suradnje kao i međusobna prava i obveze u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa određuju se sporazumom Grad Rijeke i Primorsko-goranske županije, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članak 18.
Radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa predstavnička tijela Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije osnivaju zajedničko vije¬će (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Vijeće čine gradonačelnik Grada Rijeke i župan Primorsko-goranske županije te po dva člana obje jedinice koje biraju njihova pred¬stavnič¬ka tijela iz reda svojih članova.
Vijeću predsjedaju naizmjence po 3 mjeseca gradonačelnik Grada Rijeke i župan Primorsko-goranske županije.

Članak 19.
Skupštine, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije povjeravaju Vijeću rješavanje određenih pitanja iz svojeg djelokruga za koja ocijene da su od zajedničkog interesa za obje strane.
Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se većinom glasova svih članova tijela.
Odluka Vijeća donijeta na osnovi stavka 1. ovoga članka obvezna je za Grad Rijeku i Primorsko-goransku županiju.

VII. FINANCIRANJE GRADA RIJEKE
Članak 20.
Grad Rijeka ima svoje prihode kojima u okviru svog djelokruga slobodno raspolaže.
Prihodi Grada Rijeke moraju biti razmjerni poslovima koji su, u skladu sa zakonom, u njegovom djelokrugu.
Prihodi Grada Rijeke su:
1. vlastiti porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
2. prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,
3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u kojima Grad ima udio ili dionice,
4. prihodi od koncesija koje dodjeljuje Gradska skupština,
5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Grad propiše,
6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
7. drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 21.
Prihodi i rashodi Grada Rijeke utvrđuju se godišnjim prora¬čunom.
Sredstvima proračuna Grada Rijeke financira se izvršenje svih poslova iz djelokruga Grada Rijeke utvrđenog člankom 4. ovoga Zakona.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 22.
Pročelnici upravnih tijela Grada Rijeke koji obavljaju duž¬nost u času stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s obav¬ljanjem dužnosti do imenovanja pročelnika sukladno odredbama ovoga Zakona.
Postupak izbora pročelnika upravnih tijela iz članka 14. stav¬ka 2. ovoga Zakona provest će se u roku od tri mjeseca od izbora Gradonačelnika.

Članak 23.
Grad Rijeka dužan je uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.

Članak 24.
Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na Grad Rijeku kao jedinicu lokalne samouprave kojoj je utvrđen položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Komentari

Unesi komentar