Zašto je Rijeci potreban program ekonomskog napretka?

Iako se gradonačelnik Obersnel često na javnim skupovima i u medijima voli hvaliti rezultatima koje je vladajuća gradska koalicija postigla kao i time da su dosada ostvarili sve ciljeve predviđene strateškim smjernicama, stvarnost i činjenice iz svakodnevice kazuju nešto posve drugo. Ovdje ćemo navesti samo dvije:
1. Riječki gradski proračun: Zbog slabijeg punjenja proračuna, nemoguće je izbjeći rebalanse proračuna ali i proračunske rupe koja je prošle godine iznosila čak 48 mil. kuna, odnosno 45 mil.kuna više, računamo li kratkoročnu pozajmicu kojom je računovodstveno smanjena proračunska rupa u 2009. na račun proračuna za 2010. godinu. U ovoj godini je za očekivati još veću proračunsku rupu čime svaki sljedeći proračun postaje sve impotentniji zbog sredstava koje je potrebno planirati za pokrivanje gubitaka u protekloj godini.

2. Po Indeksu razvijenosti Rijeka se nalazi tek na 15.-om mjestu na ljestvici gradova u Republici Hrvatskoj. Prema upravo obznanjenom rangiranju prvi je Novigrad s indeksom 154,39%, a Rijeka ima indeks 123,88%. Ovaj indeks izračunava se na temelju stope zaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda i općeg kretanja stanovništva. Ispred Rijeke su, od većih gradova, Zagreb, Pula, Dubrovnik i Varaždin.
Prema istraživanju FORBES magazina (hrvatsko izdanje), Rijeka je po ekonomskim pokazateljima potonula za čak 10 mjesta i trenutno je na poraznom 17.-om mjestu u konkurenciji ostalih hrvatskih gradova. Po kriteriju Dobit po poduzetniku Rijeka nije ni među prvih 20 hrvatskih gradova jer joj je u 2008. godini ta dobit iznosila tek 44.000 kn dok je , primjerice, 20-to plasiranim Vinkovcima ona bila gotovo 199.000kn po poduzetniku.

Vezano na problem s gradskim proračunom, gradonačelnik razloge nalazi prije svega svugdje okolo i izvan Rijeke: prelijevanje svjetske krize u našu Rječinu a onda i u mjerama Vlade s poreznim rasterećenjem građana putem smanjivanja poreza na dohodak. Ali iste takve uvjete imali su i imaju i ostali gradovi u Hrvatskoj.Ovakvim opravdavanjima aktualna vlast, dakle, manipulira javnim mnijenjem jer skreće pozornost s pravih razloga za nazadovanje Rijeke. Ovo što danas imamo je rezultat nepostojanja sustavnog koncepta ekonomskog razvoja u posljednjih 20-tak godina, nepraćenja i nesagledavanja privrednih trendova u Europi i svijetu, uporna primjena Linićevog koncepta „Grada poduzeća“, onemogućavanje onih djelatnosti koje stvaraju dodatnu i novu vrijednost, protjerivanje industrije i ulaganje u partijske tajkune umjesto u istinski razvoj poduzetništva. Već više desetljeća vladajuća opcija doista je donijela promjene ali nedovoljno kvalitetne. Rezultat svega toga reflektira se putem financijskih pokazatelja izraženih kroz bilancu/proračun grada. Gradovi, ako ne uspijevaju u ekonomskom razvoju i rastu, onda ne uspijevaju zbog vlastitih osobnih ograničenja njihovih leader-a(vođa), a ne zbog vanjskih i tržišnih uvjeta poslovanja i odnosa u okruženju.

A što se tiče Indeksa razvijenosti i rezultata istraživanja Forbes-a, za Obersnela su to tek smiješne ankete po tamo nekakvim svakakvim časopisima. Naravno, zato što mu ti podaci ne idu u prilog. Budući da je Forbes svoje istraživanje temeljio na podacima FINA-e, a Indeks razvijenosti odnosno ekonomske efikasnosti gradova proizvod znanstveno-istraživačkog projekta „Razvojnog foruma Zagreb“ kojeg je nositelj prof.dr. Mato Crkvenac, inače kolega gradonačelnika po pripadnosti istoj SDP partiji, jasno je da se radi o još jednom dokazu kako Obersnel pokušava manipulirati javnim mnijenjem u Rijeci.

Posljednja u nizu gradonačelnikovih nebuloza zapuhnula nas je sa tek održanog skupa „Les Rencontres-Prema novom kulturnom turizmu!“. Citiramo njegove riječi: “Rijeka vidi svoju budućnost u razvoju onih gospodarskih grana koje se oslanjaju na usluge, znanje, kreativnost i kulturu, a razvoj urbanog kulturnog turizma ključni je element tog razvitka.“

Što se tiče znanja i kreativnosti oni su najzastupljeniji upravo u industriji o kojoj u mentalnom gradonačelnikovom sklopu nema ni „i“. Urbani mu je turizam, zanimljivo, odjednom evoluirao u urbani kulturni turizam. Ali suština svega je da ovaj koncept privrednog razvoja kojeg aktualna gradska vlast na čelu sa svojim omiljenim vođom tako uporno nameće, zapravo pokazuje da oni ili ne znaju ili ne žele usvojiti i primjenjivati osnovne postulate ekonomskog djelovanja. Temelj cjelokupnog razvoja Rijeke ne može biti urbani turizam osim ukoliko se ne misli na brojne brojne Riječane koji su, nažalost, bili prisiljeni otići na tzv. privremeni rad u inozemstvo (dovoljno je prisjetiti se samo mnogobrojnih žena u Italiji) pa kada dođu na kratko ovdje doma.

Rijeka je doista u problemu, ali problemi postoje zato da se rješavaju. Ne postoji problem koji nije rješiv. Zato smo u Listi za Rijeku osmislili program razvoja Rijeke s posebnim naglaskom na ekonomski razvoj kakav ona zaslužuje obzirom na svoje resurse i potencijal regionalnog poslovnog središta i logističkog čvorišta za tržište od 90 milijuna (to je 20 puta veće od Hrvatske!!!) koje joj gravitira. Program Liste za Rijeku polazi od toga da gradska vlast treba preuzeti sve veću odgovornost prema ekonomskom blagostanju građana, svojem fiskalnom zdravlju i prema upravljanju gradskom imovinom na optimalno efikasan način. Program je predvidljiv proces koji ide od metodologije za pripremu strategije privrednog razvoja, donošenja Izjave o viziji za grad Rijeku, preko analize prednosti/prepreka i jakih i slabih mjesta grada, definiranja kritičnih strateških pitanja koja su važna za dostizanje vizije do zadataka koje je potrebno obaviti radi potpore kritičnim strateškim pitanjima i akcijskog plana za izvršenje zadataka neophodnih za rješavanje navedenih kritičnih pitanja. Jedno od najvažnijih kritičnih strateških pitanja u programu Liste za Rijeku je:

Kako zaposliti ljude ?

Prioritetna područja odabrana u programu kod izvršenja zadataka radi potpore ovom strateškom kritičnom pitanju su: razvoj poduzetništva u industriji nove ekonomije i industrija temeljenih na znanju, razvoju tercijarnih djelatnosti, promociji Grada Rijeke kao visoko obećavajućeg poslovno-privrednog središta i središta poželjnog za život i rad.
Među djelatnostima, težište je na:
-privlačenju potencijalnih investitora radi zapošljavanja stanovništva i aktiviranja lokalnih resursa u sinergiji s prednostima blizine granice EU i strateške lučko-tranzitno-pomorske pozicije na sjeveru Jadranskog mora
-razvoju logistike i intermodalnog transporta obzirom na veliki rast međunarodne trgovinske razmjene (jedan od najbrže rastućih biznisa u svijetu). Time bi se dao poticaj razvoju pomorske orijentacije RH a što su sve njene vlade u zadnjih 20 godina bezobrazno i neinteligentno zanemarivale,
-razvoju regionalne tehnologijske platforme i njenom uključivanju u područje međunarodne suradnje sa zadatkom da pri EU promoviraju i lobiraju za interese industrijskih grupacija Riječkog prstena, kao i uključivanju u programe EU za financiranje i istraživanje tehnološkog razvoja
-promoviranje regionalnog razvoja u okviru euro-regija i kreiranje snažnijih transgraničnih tržičnih veza.
Ulazak Hrvatske u EU trebao bi postati pogonska snaga u oblikovanju strategije regionalnog privrednog razvoja koja bi donijela rast i generirala fondove za investicije u ključnu infrastrukturu na korist lokalne uprave Riječke regije.

Da li je, i ukoliko je, koji je to scenarij Rijeke vladajuća koalicijska nomenklatura pripremila za ulazak u EU?

Unesi komentar